Svjetski dan srca, obilježava se svake godine 29. rujna, kao dan kada se želi istaknuti potreba, želja i mogućnosti sprečavanja i boljeg liječenja kardiovaskularnih bolesti (KVB) kao vodećeg uzroka smrtnosti u svijetu. Naime, 1/3 smrtnosti u svijetu je posljedica KVB. Uzmemo li u obzir da često smrti nastaje naglo, problem je još i veći.

KVB pripadaju u kronične nezarazne bolesti koji su značajan uzrok pobola odraslih ljudi modernog doba, 500 milijuna ljudi u svijetu boluje od KVB, a promjenom načina života možemo značajno spriječiti nastanak, ali i komplikacije ovih bolesti.

Najčešće KVB su srčani i moždani udar i čine 85 % svih KVB. Čimbenici rizika KVB se dijele na one na koje ne možemo utjecati, tzv. nepromjenjive (genetika, spol, dob, socio-ekonomski status, druge bolesti) i na one na koje možemo utjecati, tzv. promjenjive (povišeni tlak, dijabetes, fizička aktivnost, navike – pušenje cigareta, konzumacija alkohola, prehrana).

Posljednjih 30 g. iako je ukupni broj smrtnost od KVB u svijetu je u značajnom porastu (12,1 milijun smrti 1990.g., a 20,5 milijuna smrti 2021.g.) jer je porastao i udio starijeg stanovništva u svijetu, nakon standardiziranja podataka prema dobi, vidljivo je da je došlo do značajnog smanjenja smrtnosti od KVB s obzirom na dob, odnosno pozitivnog pomaka u liječenju KVB. Još do prije 10-ak godina smrtnost u svijetu od KVB je bila veća od 50 %, a prema podacima iz 2021.g. 33 % uzroka smrti u svijetu je posljedica KVB (u RH 36%).

Rezultati ovakvog poboljšanja su rezultat kako velikih tehnoloških pomaka u zdravstvu bolje dijagnostičke mogućnosti (UZV, MS CT, koronarografija, postavljanje stentova, kardiovaskularne operacije, novi medicinski postupci u liječenju moždanih udara), tako i boljom kontrolom čimbenika rizika nastanka KVB, naročito u razvijenim zemljama, gdje su i rezultati najznačajniji.

Prema dostupnim podacima do 80 % srčanih i moždanih udara može spriječiti regulacijom čimbenika rizika i periodičnim preventivnim pregledima.

Uzmemo li u obzir da od svih promjenjivih čimbenika rizika neregulirani tlak je najbitniji čimbenik u nastanku KVB, a da je Hrvatska na 1. mjestu u svijetu po postotku muškaraca koji se ne liječe zbog povišenog tlaka, a imaju neregulirani tlak (38%), jasno je da smo jako rizični za nastanak KVB, ali isto tako je jasno da je puno toga „u našim rukama”, i da možemo svojim poboljšati svoje zdravstveno stanje i na taj način spriječiti komplikacije.

I ovogodišnji slogan Svjetskog dana srca :„Upotrebljavaj srce, upoznaj srce” (Use heart, know heart”) kojim nas se želi uputiti na fizičku i psihičku aktivnost uz kontrolu zdravstvenog stanja srca, kao načina za poboljšanje kvalitete života, može nam pomoći da promislimo upotrebljavamo li mi srce na pravi način?